Duže od dvije nedelje traje invazija Rusije na Ukrajinu, a susjedne zemlje, članice NATO-a, se ne uključuju u rat.Zašto?

Na pitanja čitalaca da li bi se to promijenilo, ako se upotrijebi hemijsko ili atomsko oružje i ima li šanse da dođe do direktnog sukoba Rusije i NATO Alijanse, odgovaraju NOVINARI KOJI SE UPRKOS RATU NALAZE  u Kijeva i Moskvi.

Da li bi NATO mogao da se umiješa, ako Rusija, na primjerm,upotrijebi hemijsko oružje?

Liz Duset,Glavna međunarodna dopisnica, Kijev

„Da li je veća mogućnost da se NATO uključi ako se upotrijebe prljave bombe ili hemijsko oružje?“ pita jedan čitalac.

Ali oni su veoma oprezni i paze da ne budu uvučeni u ovaj rat mimo snabdijevanja vojnim oružjem i municijom.

Princip „kolektivne odbrane“, sadržan u članu pet NATO statuta, podrazumijeva da se„napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike“.

Sada se trude da odbrane „svaki centimetar“ teritorije NATO-a, ali se vrlo pažljivo prate sve prijetnje koje bi prešle tu granicu.

Oni znaju da ova prijetnja postoji, iako Rusija kaže da nema planove za invaziju na druge zemlje.

Zašto ne postoji tribunal koji istražuje ratne zločine?

Dženi Hil,BBC Njuz, Moskva

„Ako Rusija čini ratne zločine, zašto ne postoji tribunal koji to istražuje? pita Elejn Krejg.

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda u Hagu rekao je da prikuplja dokaze o navodnim ratnim zločinima, zločinima protiv čovečnosti i genocidu.

Da li bi Ujedinjene nacije mogle da pošalju trupe u Ukrajinu?

Liz Duset

Glavna međunarodna dopisnica, Kijev

Džozef Akinvunmi iz Lagosa u Nigeriji, pita: „Da li je moguće da Ujedinjene nacije pošalju trupe u Ukrajinu i takođe uvedu zonu zabrane letova? Ako jeste, zašto nisu pokušale?“

Ujedinjene nacije bi morale da dobiju ovlašćenje da uđu od Savjeta bezbednosti UN-a.

Iako u ovom trenutku ovaj rat bjesni, u nekim komentarima, Rusija čak poriče da je izvršila invaziju na susjeda.Ukrjinu.

Ovo još uvijek naziva „specijalnom vojnom operacijom“ za odbranu Rusije od prijetnji.

Ukrajina je više puta pozivala na zonu zabrane letova.

Više puta je to isključeno.

Zapadne/NATO sile znaju da bi ih to uvuklo u direktan sukob sa Rusijom.

Zona zabrane letova ne bi podrazumevala samo gađanje ruskih ratnih aviona, to bi zahtevalo napade na ruske trupe i na terenu.

Hoćemo li videti direktni rat između Rusije i NATO-a?

Dženi Hil,BBC Njuz, Moskva

„Koliko je vjerovatno da bi rat u Ukrajini mogao da eskalira u potpuni rat između Rusije i NATO-a?“ pita Konor iz Severne Irske.

Nije nemoguće, zbog čega je NATO bio toliko oprezan prema intervenciji.

Vladimir Putin je zaprijetio svakoj zemlji koja ometa njegovu „specijalnu vojnu operaciju“ u Ukrajini ozbiljnim posljedicama „kakvih nije bilo u vašoj istoriji“, što većina razumije kao upotrebu nuklearnog oružja.

Teško je reći koliko ozbiljno treba shvatiti Putinovu retoriku, ali, s obzirom na njegovu nedavnu nepredvidljivost, mnogi na Zapadu su nervozni oko toga gdje bi sve ovo moglo da ode.

Putin insistira da je u Ukrajini samo da bi zaštitio stanovništvo koje govori ruski jezik u istočnoj Ukrajini od onoga što smatra agresijom vlade u Kijevu, ali niko od nas ne može sa sigurnošću da kaže kakav je njegov plan igre.

Rekao je da ne želi da „okupira“ Ukrajinu, ali je takođe rekao da neće izvršiti invaziju na nju.

U širem smislu, znamo iz onoga što je napisao i rekao da on vidi NATO kao ogromnu prijetnju Rusiji i da želi da ospori njenu strukturu, posebno u istočnoj Evropi.

NATO bi morao da reaguje u slučaju napada na zemlje koje su se pridružile od 1997. godine – zemlje koje se graniče sa Ukrajinom i Belorusijom.

Što dalje na zapad napreduju ruske snage, to je veći rizik od slučajnog – ili namjernog – napada na teritoriju NATO-a.

Kako bi NATO mogao da odgovori ako Rusija zauzme cijelu Ukrajinu?

Dženi Hil,BBC Njuz, Moskva

Džef Muno iz Lusake pita: „Ako Rusija preuzme kontrolu nad cijelom Ukrajinom, kakav bi bio odgovor NATO-a i SAD?“

To je za NATO scenario iz noćne more.

Alijansa jeste povećala broj trupa u susjednim zemljama, ali ne želi da bude uvučena u rat sa Rusijom, iz razloga prethodno navedenih.

Postoje spekulacije da bi, prije nego što dođe do te opcije, Kijev mogao biti ubijeđen da sklopi dogovor sa Moskvom – drugim riječima, da preda dio teritorije u zamjenu za prekid neprijateljstava.

Međutim, problem sa tim scenarijem je, prvo, što Kijev ne želi da popusti, a drugo, postoji i bojazan da bi takav ishod mogao da ohrabri Putina.

Ipak, trenutno većina analitičara pretpostavlja da bi se Rusija borila da zadrži Ukrajinu na duže.

 

om.

 

Kakva je umiješanost Bjelorusije u sukob?

Liz Duset,Glavna međunarodna dopisnica, Kijev

I naše posljednje pitanje dolazi od Stiva Simonsa-Džejkobsakoji pita: „Možete li nam reći šta Belorusija radi u ovom sukobu? Da li neko od njihove vojske zaista učestvuje?“

Susjedna Belorusija postala je poligon za ruske trupe i teško naoružanje u nedjeljama koje su prethodile invaziji (iako je to opisano kao vojne vježbe), a zatim je postala polazna stanica za kretanje u Ukrajinu i za ruske prekogranične raketne udare.

Za sada, SAD kažu da ne vide dokaze da su bjeloruske snage direktno umiješane.

Takođe, Belorusija je bila domaćin razgovora između ruskih i ukrajinskih pregovaračkih timova blizu granice.

Ruske snage su 2020. pomogle bjeloruskom lideru Aleksandru Lukašenku da opstane na vlasti uprkos demonstracijama bez presedana protiv njegove vladavine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin očekuje da mu uzvrati uslugu.

Međutim, iako je prije invazije najavljivano da bi Belorusija mogla da se pridruži borbi, Lukašenko je nedavno rekao da neće.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski takođe je uputio direktan apel Bjelorusiji prošlog mjeseca: „Budi Bjelorusija, a ne Rusija“.